Plan da se ukine pomjeranje sata dva puta godišnje u Evropskoj uniji je "na ledu" već godinama. Poljska, koja trenutno predsjedava Evropskom unijom, želi da se ponovo razmotri ta odluka uprkos inerciji u Briselu. Pomoć bi mogla stići iz neočekivanog smjera – od Trampa i Maska, piše Evropska novinska redakcija (ENR).
Svake godine potkraj marta ponavlja se isti igrokaz. Mnogi se zbunjeno pitaju pomjera li se sat unaprijed ili unazad za jedan sat. Svake godine milioni Evropljana, od Danske do Hrvatske i Crne Gore, pitaju se treba li im zaista ljetno računanje vremena i što je to uopšte.
Evropska komisija predložila je 2018. da se ukine sezonsko pomjeranje sata nakon što je gotovo četiri miliona ljudi u tadašnjih 28 država članica EU-a, prije Brexita, to podržalo u javnim konsultacijama. Evropski parlament podržao je reformu godinu dana poslije, ali je ona pala u drugi plan zbog protivljenja nekih država članica.
Poljska, koja do jula predsjedava rotirajućim predsjedništvom, poručila je da je vrijeme da se to pitanje vrati na dnevni red. Poljsko predsjedništvo održaće tehničke razgovore s državama članicama potkraj aprila kako bi utvrdilo postoje li izgledi da se postigne dogovor o ukidanju pomjeranja sata, potvrdili su evropski izvori.
Praksa pomjeranja sata unaprijed na proljeće kako bi se dobilo sat dnevnog svjetla više naveče sprovodi se s prekidima u nekim evropskim zemljama od Prvoga svjetskog rata. Mnoge evropske zemlje odustale su od te mjere jer ih je podsjećala na rat. Tokom naftne krize 1970-ih ponovno je vraćena kako bi se uštedjela energija i od tada je na snazi.
Evropske zemlje uvele su ljetne računanje vremena kasnih 1970-ih ili ranih 1980-ih. EU je prve propise o ljetnom računanju vremena dobio 1980. kada je donesena direktiva koja je koordinirala postojeće nacionalne prakse. Cilj je bio osigurati glatko funkcionisanje jedinstvenog tržišta, objašnjava se na portalu Evropskog vijeća.
Sadašnja direktiva stupila je na snagu 2001. Po njenim odredbama, sve države članice prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u martu, a vraćaju se na zimsko posljednje nedjelje u oktobru. Svrha ljetnog računanja vremena bila je ušteda na troškovima za energiju jednim dodatnim satom dnevnog svjetla navečer.
Studije ukazuju na jako nizak potencijal za uštedu energije
Međutim, stvarna ušteda energije je upitna. Njemačka agencija za ekologiju sažela je to ovako: "Koliko se energije zaista uštedi prelaskom na ljetne računanje vremena, ne može se precizno utvrditi jer promjena dovodi do manje potrošnje u nekim područjima i veće u drugima."
To znači da se, s jedne strane, dnevno svjetlo koristi učinkovitije tokom ljetnog računanja vremena, što rezultira uštedama struje u večernjim satima. S druge strane, troši se više energije na grijanje zbog ranijeg buđenja u hladnijim jutarnjim satima u proljeće i jesen.
Većina studija ukazuje na jako nizak potencijal za uštedu energije. Sve je više dokaza za štetne učinke na zdravlje zbog pomjeranja sata, i u sjevernim i u južnim europskim zemljama.
"Postoji mnogo dokaza koji sugerišu da je pomjeranje sata dva puta godišnje loše za ljudsko zdravlje, loše za životinje, loše za putni saobraćaj i da ima jako malo dobrih strana. Zato mislim da je vrijeme da se tome kaže zbogom", rekao je irski zastupnik u Evropskom parlamentu Seán Kelly, jedan od najglasnijih zagovornika ukidanja pomjeranja sata.
Godine 2017. dansko istraživanje pokazalo je da 11 posto više ljudi pati od depresije u nedjelji nakon pomjeranja sata s ljetneg na zimsko računanje vremena u odnosu prema drugim sedmicama u godini. "Direktno je dokazano da za ljude koji su skloni depresiji nagli početak tame može biti okidač za bolest", istaknuo je Jørgen Bak, predsjednik Danskog udruženja protiv ljetnjeg računanja vremena.
"U Španiji bi najbolji pristup bio da se zadrži vremenska zona najbliža našem meridijanu, a to je zimsko računanje vremena", naveo je Gonzalo Pin, koordinator Grupe za san i kronobiologiju Španskog udruženja za pedijatriju (AEP).
"Iznenadno pomjeranje sata značajno izbacuje iz ravnoteže naš neurohormonalni sustav – kortizol, melatonin, serotonin i kolesterol – koji ima svoj vlastiti biološki ciklus", naglasio je Pin.
Ali naučnici s tim u vezi nisu saglasni.
Bugarska neurološkinja Diana Dečovska izjavila je u intervjuu za Bugarsku novinsku agenciju (BTA) 2022. da se ljudsko tijelo može brzo prilagoditi i da pomjeranje sata za jedan sat nije toliko stresno.
"Prosječnoj osobi treba pet do deset dana da se navikne na pomjeranje sata", objasnila je.
Dečovska je citirala podatke po kojima samo pet odsto ljudi pati od negativnijih reakcija na pomjeranje sata. Oni mogu imati probleme sa spavanjem što može dovesti do nervoze, razdražljivosti, smanjene koncentracije i lošijeg raspoloženja. Stariji ljudi i oni s hroničnim bolestima skloniji su tim negativnim posljedicama i njihova tijela slabije se prilagođavaju.
Trump ublažio svoje stavove
Premda je Evropska komisija prije oko šest i po godina predložila da se ukine pomjeranje sata, države članice još o tome nisu postigle dogovor. Prijedlog je slijedio internetsko ispitivanje provedeno u ljeto 2018. u kojem je učestvovalo 4,6 miliona ljudi, od kojih je 84 posto reklo da podržava ukidanje pomjeranje sata.
Međutim, značajan broj ljudi odgovorio je samo u Njemačkoj i Austriji. Od 4,6 miliona ljudi koji su odgovorili, više od 3,1 milijuna bilo je iz Njemačke, a više od 260.000 iz Austrije. Broj ljudi koji su odgovorili u drugim zemljama bio je jako nizak. Nijemci su nadmoćno glasali da ljetnje računanje vremena bude stalno.
Poljsko predsjedništvo neformalno razmatra je li moguće progurati prijedlog da se ukine pomjeranje sata, ali je svjesno da je taj prijedlog dosad dobio tek ograničenu podršku država članica. Portparolka Evropske komisije kazala je: "Vjerujemo da je koordinirano rješenje još moguće i podstičemo nastavak razgovora."
Poljski ministar razvoja i tehnologije Krzysztof Paszyk rekao je da je stajalište Komisije rezultat njegovog razgovora s zastupnik za promet Apostolosom Cicikostasom. "Obojica se slažemo da bi pomjeranje sata u Evropi trebalo ukinuti. Poljsko predsjedništvo ima punu podršku za djelovanje po tom pitanju", napomenuo je ministar.
Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je, nakon što je ponovno izabran u Bijelu kuću, da želi ukinuti ljetnje računanje vremena jer je "nezgodno" i "jako skupo", no u međuvremenu je ublažio stajalište.
Tri vremenske zone
Trampov saveznik i tehnološki milijarder Elon Mask uključio se u raspravu upitavši prošli mjesec svoje pratitelje bi li radije ustajali sat vremena ranije ili kasnije. Većina je rekla da više voli kasniji izlazak i zalazak Sunca cijelu godinu.
I dok problem često može biti manjak političkog jedinstva unutar Evropske unije, u ovom slučaju pitanje ima i geografski aspekt koji se ne smije zanemariti. U Evropskoj uniji postoje tri vremenske zone, od kojih je najveća srednja Europa, od Poljske na istoku do Španije na zapadu.
Kada bi sve zemlje u toj zoni usvojile, na primjer, trajno ljetnje računanje vremena, u Belgiji, Holandiji i Danskoj Sunce bi zimi izlazilo tek sredinom jutra, a u sjeverozapadnoj Španiji oko 10 sati ujutro. Kada bi, pak, usvojile zimsko računanje vremena, Sunce bi u istočnoj Poljskoj ljeti izlazilo u tri sata ujutro, a u Berlinu u 3,44 sati ujutro.
S druge strane, kada bi zemlje na zapadu i sjeveru kontinenta ušle u zapadnoevropsku vremensku zonu, što bi bilo prirodno, pojavile bi se nove komplikacije jer bi, na primjer, Francuska i Njemačka pripadale dvjema različitim vremenskim zonama. Zasad izgleda da je pomjeranje sata dva puta godišnje, uprkos svim svojim nedostacima, ipak najbolji kompromis.
