Rat u Ukrajini – 1.156. dan.
Zelenski optužio Rusiju da je koristila raketu proizvedenu u Sjevernoj Koreji za napad na Kijev
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je danas Rusiju da je upotrijebila raketu “proizvedenu u Sjevernoj Koreji” u napadima na Kijev tokom prethodne noći, a u kojima je poginulo najmanje 12 ljudi.
„Prema prvim izvještajima, Rusi su koristili balističku raketu proizvedenu u Sjevernoj Koreji. Naše obavještajne službe provjeravaju sve detalje“, naveo je Zelenski na Fejsbuku.
U napadu ruskih raketa i dronova koji su gađali Kijev, tokom prethodne noći je poginulo 12 ljudi, a povrijeđeno je 90, navodi se u izvještaju ukrajinske službe za vanredne situacije.
Zelenski u intervjuu Šapiru: Susret u Bijeloj kući nije bio najidealniji
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak je u Kijevu razgovarao s američkim konzervativnim komentatorom Benom Šapirom o ulozi Sjedinjenih Američkih Država u ratu između Rusije i Ukrajine. Danas se emituje prvi dio intervjua Šapira sa Zelenskim.
Šapiro je jedan od najpoznatijih konzervativnih komentatora u SAD-u, čest je gost Fox News, ali i domaćin popularnog podcasta The Ben Shapiro Show, koji ima milione slušaoca. Ben Šapiro je 2016. bio žestoki kritičar Donalda Trampa, no kasnije je promijenio mišljenje o Trampovoj politici. Šapiro je podržao i glasao za Trampa, učestvovao je i u prikupljanju sredstava za njegovu kampanju, ali je često javno kritikovao određene politike.
U intervjuu sa Zelenskim biće riječi o američkoj podršci Ukrajini, viralnoj svađi s Trampom u Bijeloj kući te planovima za završetak rata.
Šapiro je na početku upitao Zelenskog o neugodnom susretu s Trampom u Bijeloj kući u februaru, kada se sve pretvorilo u svađu između Zelenskog i Trampa te potpredsjednika JD Vancea.
Zelenski kaže da susret nije bio najidealniji, ali da je zahvalan Trampu i Americi na podršci i na naporima za kraj rata. “Morate shvatiti da se branimo od ruskog napada, da su Rusi neprijatelji, a mi Ameriku smatramo prijateljem i partnerom koji ima uticaj, a taj uticaj bi trebao prisiliti Rusiju da krene u pregovore”, kazao je Zelenski.
Šapiro je postavio pitanje Zelenskom o američkoj pomoći Ukrajini i “milionima dolara” koje su američki porezni obveznici uplatili Ukrajini. “Od početka smo bili jasni da je i američka i europska pomoć pod kontrolom zapadnih inspektora, nemamo što skrivati, transparentni smo. Zahvalni smo Americi na pomoći i jedinstvu u obrani mog naroda od ruske agresije”, rekao je Zelenski.
“Sva vojna pomoć iskorištena je ili će biti iskorištena na vojnom polju. Mnogo je ruskih lažnih tvrdnji o preprodaji oružja, korupciji itd., no to nije istina”, dodao je.
Tramp smatra da će ga Putin saslušati
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da misli da će ga Vladimir Putin saslušati kada je riječ o zaustavljanju udara na Ukrajinu, nakon što je ranije danas pozvao ruskog predsjednika u objavi na mreži Trut Soušal da zaustavi napade.
Dok je sa norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom ulazio u Bijelu kuću, Tramp je pozitvino odgovorio na pitanje novinara da li misli da će ga Putin saslušati.
Tramp je novinarima rekao i da ima "svoj rok za okončanje sukoba" napominjući da dvije strane moraju da pregovaraju.
Duda: Ukrajina će zarad mira morati da napravi kompromis
Predsjednik Poljske Andžej Duda smatra da će Ukrajina morati da napravi kompromis kako bi se rat okončao, a da će obje strane, i Moskva i Kijev, morati da naprave ustupke.
U intervjuu za Juronjuz, Duda je naglasio da niko osim SAD nije u stanju da zaustavi Rusiju.
"Danas je moj zaključak potpuno jasan – ne postoji niko, osim SAD, ko bi bio u stanju da zaustavi Vladimira Putina. Zato vjerujem da predsjednik Donald Tramp svojom odlučnošću može da okonča ovaj rat. Samo ovaj američki pritisak može da okonča ovaj rat i pomogne da se postigne mir koji neće biti pogodan ni za jednu stranu", ocenio je Duda.
Dodao i da će Ukrajina morati da popusti u nekim pitanjima u cilju postizanja trajnog mira.
"To mora da bude kompromis. Defakto ovaj mir se svodi na to da nijedna strana neće moći da kaže da je dobila ovaj rat, jer će svaka strana morati da popusti u nekom smislu. Pa, i Ukrajina će morati da popusti u nekom smislu, jer će se to vjerovatno desiti. U kojoj meri? Teško mi je da odgovorim u ovoj fazi", naveo je predsjednik Poljske.
Kijev traži put do zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine
Ukrajina je sa Ministarstvom finansija SAD na sastanku u Vašingtonu pokrenula pitanje zamrznutih ruskih sredstava, koja su potrebna da bi se pokrili napori za rekonstrukciju zemlje, rekao je guverner tamošnje centralne banke zemlje Andrej Pišnji.
Rojters podsjeća da je nakon početka rata 2022. godine, Sjedinjene Države i njihovi saveznici zabranili su transakcije sa ruskom Centralnom bankom i Ministarstvom finansija, zamrznuvši oko 300 milijardi dolara ruske imovine.
"Postoji li mehanizam da se dobije pristup ovoj imovini, da se ona pretvori u izvor za pokrivanje gubitaka i šteta Ukrajine i za podsticanje njene otpornosti? Odgovor je veoma jednostavan – da", rekao je Pišnji, govoreći tokom događaja na marginama proljećnih sastanaka MMF-a Svjetske banke.
"Tokom jučerašnjeg sastanka u Ministarstvu finansija SAD, naš ukrajinski tim je pokušao da 'pomjeri ovo pitanje bliže centru'", rekao je Pišnji.
Dodao je da ukrajinska delegacija planira da uradi isto na sastanku sa MMF-om u petak.
Moskva: Napad na Kijev preko noći pogodio vojno-industrijski kompleks
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je izvelo napad preko noći na ukrajinski vojno-industrijski kompleks koristeći vazdušno, kopjeneno i morsko dalekometno oružje i bespilotne letelice.
Navodi se da su pogđene fabrike ukrajinske avijacije, raketne i svemirske industrije, mašinogradnje i proizvodnje oklopnih vozila, kao i proizvodne pogone za raketno gorivo i barut.
Zelenski: Razgovori ukrajinskih i zapadnih zvaničnika u Londonu nisu bili laki
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da razgovori ukrajinskih i zapadnih zvaničnika u Londonu nijesu bili laki, ali da su bili konstruktivni.
“Siguran sam da je Rusija juče računala na veliki skandal”, rekao je na zajedničkoj konferenciji za novinare u Južnoj Africi sa predsjednikom Sirilom Ramafozom, prenosi Rojters.
Zelenski je rekao da ne vidi znake da Sjedinjene Američke Države vrše snažan pritisak na Rusiju kao dio svog mirovnog nastojanja i da Kijev radi ono što su njegovi saveznici predložili, iako ne može da krši svoj ustav.
On je rekao da je već veliki kompromis od strane Kijeva to što pristaje na pregovore sa Rusijom kada primirje bude na snazi.
Zelenski je istakao da vjeruje da je dokument sa predlozima koji su proizašli iz razgovora u srijedu u Londonu sada na stolu američkog predsjednika Donalda Trampa.
Kako je istakao, sve što je u suprotnosti sa ukrajinskim vrijednostima ili ustavom Ukrajine ne može biti uključeno ni u jedan sporazum.
Predsjednik Južnoafričke Republike Siril Ramafosa pozvao je Moskvu i Kijev na sveobuhvatni mir.
Istakao je da ga je Zelenski obavijestio da je ukrajinska strana spremna da se uključi u pregovore sa Rusijom, kao i da je spremna da primijeni bezuslovni potpuni i sveobuhvatni prekid vatre.
Naveo je i da se ranije čuo sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom kao i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom koji su takođre izrazili želju za sveobuhvatnim mirom.
U Kijevu sjutra Dan žalosti zbog ruskog napada
Gradska vlast Kijeva proglasila je 25. april Danom žalosti u znak sjećanja na žrtve masovnog ruskog napada na prijestonicu tokom noći 24. aprila, objavio je na Telegram kanalu gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kritikovao je ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon što je Rusija gađala Kijev.
“Vladimire, stani! Nisam srećan zbog ruskih udara na Kijev. To je nepotrebno i događa se u veoma lošem trenutku”, napisao je Tramp na mreži Truth Social.
Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas oštro je osudila napad na Kijev, istakavši da se ratni ciljevi Rusije nisu promijenili.
“Dok tvrdi da stremi ka miru, Rusija je izvela smrtonosni vazdušni napad na Kijev. To nije težnja ka miru, već sprdnja”, napisala je Kalas na X-u.
Kremlj: Rusija je posvećena mirovnim naporima, ali mora se uzeti u obzir naš interes
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da je Rusija posvećena nastavku mirovnih napora u vezi sa ukrajinskim sukobom, ali da za postizanje bilo kakvog dogovora moraju da se uzmu u obzir ruski interesi.
On je naglasio da Moskva cijeni posredničke napore Sjedinjenih Američkih Država, s kojima nastavlja dijalog različitim kanalima, prenijela je RIA Novosti.
“Mi i predsjednik (Rusije Vladimir) Putin se zalažemo za mir, ali uz poštovanje naših nacionalnih interesa. To je obavezan uslov”, rekao je Peskov novinarima.
On je dodao da Rusija nastavlja saradnju sa SAD i da cijeni njihovu ulogu u procesu pregovora.
Govoreći o potencijalnom mirovnom planu koji, prema pisanju medija, SAD planiraju da predlože, a koji uključuje priznanje Krima kao dijela Rusije u zamjenu za bezbjednosne garancije Ukrajini, Peskov nije želio da komentariše procurjele informacije, ali je rekao da su izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da je “Krim odavno izgubljen” u skladu sa ruskim stavom.
Peskov je takođe potvrdio da se nastavljaju kontakti sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom, ali da tačan datum sljedećeg sastanka još nije potvrđen.
“Obavijestićemo vas da li i kada dođe do novih kontakata predsjednika i gospodina Vitkofa. Nećemo ništa skrivati. O svemu ćete biti obaviješteni”, rekao je Peskov novinarima.
U vezi sa bezbjednosnim pitanjima, Peskov je ocijenio da je razmještanje NATO trupa u Ukrajini za Rusiju neprihvatljivo i da predstavlja ozbiljnu prijetnju evropskoj i globalnoj stabilnosti.
Govoreći o situaciji na terenu, Peskov je izjavio da je uskršnje primirje završeno i da ukrajinska strana nije poštovala dogovor, zbog čega ruske oružane snage nastavljaju da izvršavaju zadatke koje im je dodijelio vrhovni komandant.
On je takođe potvrdio da je planirani sastanak o Ukrajini na višem nivou u Londonu odložen zbog neslaganja među učesnicima, i dodao da je u toku konsultativni proces, ali da pregovora nije bilo.
“Koliko razumijemo, u Londonu su bile stručne konsultacije, pošto tamo nije bilo pregovora, vidimo da postoje problemi u usklađivanju stavova, što je dovelo do toga da su promijenjeni planovi za održavanje sastanka na višem političkom nivou u Londonu”, rekao je Peskov novinarima.
On je podsjetio da je upotreba nuklearnog oružja precizno definisana u ruskoj nuklearnoj doktrini i odbio je spekulacije na tu temu.
Orban: Ako Ukrajina postane članica EU, to će značiti manje sredstava za Mađarsku
Ako Ukrajina postane članica Evropske unije, to će značiti manje sredstava iz EU za Mađarsku, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban u videu postavljenom na Fejsbuku.
Orban je rekao da bi pitanje članstva Ukrajine u Evropskoj uniji moglo da odluči budućnost Mađarske u narednih 15-20 godina, prenosi MTI.
“Postoji odluka, mogao bih reći i naredba iz Brisela, koju čak i ne kriju, s obzirom na to da je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen već najavila u Evropskom parlamentu da Ukrajina mora da postane članica EU do 2030. godine, a to je za manje od pet godina”, rekao je Orban.
Prema njegovim riječima, to bi bio “smrtonosni udarac” za poljoprivredni sektor i fondove EU namijenjene Mađarskoj.
Sibiga: Rusija je prepreka miru, a ne Ukrajina
Maksimalistički zahtjevi Rusije da Ukrajina povuče svoje trupe iz svojih regiona, zajedno sa brutalnim napadima, pokazuju da je Rusija, a ne Ukrajina, prepreka miru, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga.
“Moskva, a ne Kijev, treba da bude predmet pritiska”, rekao je Sibiga.
Prema njegovim riječima, ukrajinska prijestonica je doživjela posebno strašnu noć i već postoje izvještaji o devet ubijenih civila u Kijevu i više od 70 povređenih, uključujući šestoro djece.
Sibiga je napomenuo da su drugi gradovi i zajednice širom Ukrajine bili pogođeni ruskim projektilima i dronovima usred noći, koji su bili i ranili civile.
“Svojim postupcima, a ne riječima, ruski predsjednik Vladimir Putin pokazuje da ne poštuje nikakve mirovne napore i da nastoji samo da nastavi rat. Slabost i ustupci neće zaustaviti njegov teror i agresiju. Samo sila i pritisak”, naglasio je Sibiga.
Istovremeno, ukrajinski premijer Denis Šmigalj izjavio je da je Rusija cijele noći “terorisala ukrajinske gradove”, ispaljujući krstareće i balističke rakete, bespilotne letjelice i bombe.
On je napomenuo da su u ruskim napadima oštećeni stambeni objekti, civilna i socijalna infrastruktura.
“Rusija surovo i cinično šalje rakete u ukrajinske gradove, ubijajući ljude, dok svijet ulaže napore da uspostavi mir”, naglasio je Šmigalj.
Prema njegovim riječima, Ukrajina insistira na potpunom i bezuslovnom prekidu vatre, a neprijatelj mora da plati uništenje.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov je naveo da je u napadu na Kijev ranjeno više od 70 ljudi, uključujući šestoro djece. Još uvijek se traga za preživjelima pod ruševinama.
“Napadnuti su regioni Kijev, Žitomir, Dnjepropetrovsk, Harkov, Poltava, Hmeljnicki, Sumi i Zaporožje. Ovi napadi su dodatna potvrda da Rusija ne traži mir. Ona nastavlja da ubija Ukrajince”, istakao je Umerov.
On je istakao da Ukrajina računa na snažan odgovor drugih zemalja.
“Potrebna nam je dodatna protivvazdušna odbrana kako bismo se zaštitili od ruskog terora. Istovremeno, mora da se nastavi stvaranje stvarnih bezbjednosnih garancija, takvih koje će učiniti bilo kakvu agresiju protiv naše zemlje nemogućom. To je put ka pravednom i pouzdanom miru”, poručio je on.
Šojgu: Rusija zadržava pravo upotrebe nuklearnog oružja u slučaju zapadne agresije
Rusija zadržava pravo da koristi nuklearno oružje u slučaju agresije na nju ili Bjelorusiju, uključujući i upotrebu konvencionalnog naoružanja, izjavio je danas sekretar ruskog Savjeta bezbjednosti Sergej Šojgu.
“U novembru 2024. godine unijete su izmjene u Osnove državne politike Ruske Federacije u oblasti nuklearnog odvraćanja, prema kojima Rusija zadržava pravo upotrebe nuklearnog oružja u slučaju agresije na nju ili Republiku Belorusiju, uključujući i korišćenje konvencionalnog naoružanja”, rekao je Šojgu.
Rusija, prema riječima Šojgua, “budno prati vojne pripreme evropskih zemalja”.
“U skladu sa Strategijom nacionalne bezbjednosti Ruske Federacije, u slučaju da strane države počine neprijateljske akcije koje predstavljaju prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ruske Federacije, naša zemlja smatra legitimnim preduzimanje simetričnih i asimetričnih mjera neophodnih za suzbijanje takvih akcija i sprečavanje njihovog ponavljanja”, podsjetio je on za agenciju Tas.
Nuklearno odvraćanje, kako je dodao, “sprovodi se u odnosu na države i vojne koalicije koje Rusiju vide kao potencijalnog neprijatelja i posjeduju oružje za masovno uništenje ili značajan borbeni potencijal snaga opšte namjene”.
Osim toga, takve akcije se odnose i na države koje obezbjeđuju svoju teritoriju i resurse za pripremu i sprovođenje agresije na Rusku Federaciju.
“Zadaci obezbjeđivanja integriteta jedinstvenog odbrambenog prostora Rusije i Bjelorusije, zajedničko sprovođenje mjera strateškog odvraćanja sadržani su u Konceptu bezbjednosti Savezne države i Ugovoru između Ruske Federacije i Republike Bjelorusije o garancijama bezbjednosti usvojenom u decembru 2024. godine, koji je razvijen uz direktno učešće savjeta za bezbjednost dvije zemlje“, naveo je Šojgu.
Kijev: Ukrajinske snage oborile 112 projektila i dronova tokom ruskog napada
Ruska vojska izvela je tokom noći 215 vazdušnih napada na teritoriju Ukrajine, a Odbrambene snage oborile su 48 projektila i 64 jurišne bespilotne letjelice, saopštila je Komanda Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine.
Meta napada koji je sinoć počeo i koji je trajao do jutros bio je Kijev, gdje je potvrđeno da je devet osoba poginulo, dok je 31 lice povrijeđeno, među njima i petoro djece.
U napadu su pogođeni i regioni Harkova, Dnjepropetrovska, Žitomira, Zaporožja i Hmeljnickog. U odbijanju napada učestvovala je ukrajinska avijacija, uključujući pilote borbenih aviona F-16 i “miraž”, kao i protivvazdušne raketne jedinice, sistemi za elektronsko ratovanje i mobilne vatrene grupe.
Prema dostupnim podacima, uništeno je ukupno 112 ciljeva.
Rubio demantovao pisanje Politika o mogućem ukidanju sankcija Rusiji
Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio demantovao je navode briselskog portala Politiko o navodnim internim razgovorima u Bijeloj kući o mogućem ukidanju sankcija na ruske energetske projekte, uključujući gasovod Sjeverni tok 2.
“Ovo je nedvosmisleno lažno. Ni Stiv Vitkof ni ja nismo razgovarali o ukidanju sankcija Rusiji u sklopu sporazuma sa Ukrajinom”, napisao je on na svom nalogu na mreži X.
On je ocijenio da je riječ o “novinarskoj malverzaciji”.
“Ako Politiko ima malo integriteta, u potpunosti će povući ovu fikciju”, naveo je on.
Prethodno je Politiko prenio da se unutar Bijele kuće vode interne diskusije o mogućem ukidanju sankcija, a u okviru napora za postizanje mira u Ukrajini. Navodno je specijalni izaslanik SAD za Bliski istok Stiv Vitkof predvodio inicijativu za ublažavanje sankcija, dok su se toj ideji protivili Rubio i ministar za unutrašnje poslove Dag Burgam.
Portparoli Bijele kuće su demantovali navode o razgovorima o ukidanju sankcija, nazivajući ih “neodgovornim izvještavanjem”.
Šojgu: Mirovne snage u Ukrajini mogle bi dovesti do Trećeg svjetskog rata
Raspoređivanje mirovnih snaga na ”istorijske ruske teritorije”, odnosno na teritoriju Ukrajine koje kontroliše Rusija, moglo bi da dovede do Trećeg svjetskog rata, izjavio je sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu.
On je ocijenio da Koalicija voljih gradi planove za uvođenje vojnog kontigenta u Ukrajinu pod, kako je rekao, maskom mirovnih snaga, ali i istakao da ”razumni” političari u Evropi shvataju da bi primjena takvog scenarija mogla da dovede do direktnog sukoba između NATO-a i Rusije.
Naveo je da se pojam ”mirovne snage” koristi da bi se prikrili pravi ciljevi, odnosno kontrola nad ukrajinskom teritorijom i njenim resursima.
“Bilo bi ispravnije te vojnike nazvati osvajačima ili okupatorima”, naveo je on u intervjuu za Tas.
On je izrazio sumnju šta će konkretno braniti pripadnici mirovnih snaga ako budu raspoređeni u Ukrajini.
“Nacistički režim, marševe i bakljade sa simbolima SS divizija? Podržaće progon pravoslavnih? Oduzeće stanovništvu ruskog govornog područja prava da govori svoj maternji jezik, očuva sopstvenu kulturu i tradiciju?”, rekao je Šojgu.
Medvedev: Međunarodni krivični sud politički pristrasan, Putin ima apsolutni imunitet
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, izjavio je da je Međunarodni krivični sud (MKS) politički pristrasan i da ne može da ima legitimnu nadležnost u slučaju ruskih lidera, uključujući predsjednika Vladimira Putina.
“Međunarodni krivični sud je počinio ozbiljna kršenja principa međunarodnog prava i pokazao političku pristrasnost”, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
On je ujedno naglasio da predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, kao šef suverene države, ima apsolutni imunitet od strane krivične jurisdikcije i da je bilo kakvo pokretanje postupka protiv njega nezakonito.
Prema njegovim riječima, nalozi Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje šefova suverenih država treba da se klasifikuju kao kršenje međunarodnog prava.
Medvedev je naglasio da Međunarodni krivični sud nema univerzalnu nadležnost, da se primjenjuje samo na zločine počinjene na teritoriji država članica ili od strane državljana država članica, prenosi RIA Novosti.
Osim toga, kako je objasnio Medvedev, osnivački dokument suda od samog početka je sadržao i druge odredbe koje bi u mnogim slučajevima mogle da onemoguće sprovođenje njegovih odluka.
Prema njegovom mišljenju, zemlje koje su se dosljedno zalagale za striktno poštovanje Povelje UN pretpostavljale su da se protivrječnosti mogu postepeno rješavati na osnovu ključnih principa međunarodnog prava koji su postavljeni u dokumentima UN.
On je podsetio da, pošto Rusija nije potpisnica Rimskog statuta iz 1998. godine, na osnovu kojeg je stvoren Međunarodni krivični sud, Statut Suda ne stvara “nikakve obaveze“ za Rusiju.
“Aktivnosti Haškog krivičnog suda brzo su otkrile njegovu političku pristrasnost. I sam Međunarodni krivični sud je počinio ozbiljna kršenja opšte priznatih principa međunarodnog prava”, rekao je Medvedev.
On je ocijenio i da je Međunarodni krivični sud postao žrtva Zapada.
“Pred našim očima smo vidjeli brzu degeneraciju mnogih nadnacionalnih pravnih struktura, koje su postale žrtve zavisnosti od volje, finansija i sistema vrijednosti takozvanog kolektivnog Zapada. Sličnu sliku vidimo, na primjer, sa Međunarodnim krivičnim sudom”, navodi se u članku “Izgubljene iluzije, ili kako je Međunarodni krivični sud postao pravno ništavnost“ objavljen je u prvom broju časopisa “Pravoslovlje Državnog univerziteta Sankt Peterburga “ za 2025. godinu.
Medvedev je primijetio da je Međunarodni krivični sud za relativno kratko vrijeme prešao put od naizgled traženog tijela do “potpune beskorisnosti na ivici apsurda, pristrasnosti i cinizma”.
On je predložio je da se istraži mogućnost stvaranja alternative Međunarodnom krivičnom sudu na međuregionalnom nivou, na primjer, u okviru BRIKS-a.
“Takođe se čini potpuno mogućim da se na međuregionalnom nivou (na primjer, u okviru BRIKS- a) razradi koncept stvaranja međunarodnog pravnog tijela alternativa Haškom krivičnom sudu. Novo pravosudno tijelo BRIKS-a moglo bi da potvrdi zajedničku želju država koje su dio ove asocijacije da striktno poštuju principe Povelje UN , uključujući principe suvereniteta i imuniteta poglavara države od svake strane, zabrana miješanja u unutrašnje stvari država, uključujući i nezakonite strane instrukcije opozicionih lidera”, napisao je Medvedev.
Zelenski stigao u Južnu Afriku – mir u Ukrajini, ključna tema razgovora sa Ramafosom
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski stigao je u Južnu Afriku na razgovore sa predsjednikom Sirilom Ramafosom o bilateralnoj saradnji i naporima za okončanje rata u Ukrajini.
“Sastaću se sa predsjednikom Ramafosom, kao i sa drugim političkim i civilnim predstavnicima. Ključno je približiti pravedan mir”, naveo je Zelenski na X-u povodom dolaska, prenio je Rojters.
Kabinet predsjednika Ramafose naveo je u saopštenju da ta posjeta pruža priliku Južnoj Africi i Ukrajini da razgovaraju o bilateralnim odnosima i da istraže mogućnosti saradnje u cilju podrške naporima za postizanje trajnog mira.
Ramafosa je u ponedjeljak razgovarao telefonom s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, nakon čega je objavio da su dvojica lidera potvrdila “snažne bilateralne odnose” i posvećenost zajedničkom radu ka mirnom rješenju sukoba.
Zelenski je juče ponovio da je neophodno “momentalno”, potpuno i bezuslovno primirje, naglasivši da Ukrajina ne isključuje nijedan format razgovora koji bi mogao da dovede do prekida vatre.
Ovo je prva posjeta jednog ukrajinskog predsjednika Južnoj Africi. Ramafosa i Zelenski su se do sada više puta sastajali, uključujući i susret u Kijevu 2023. godine u okviru posredničke inicijative afričkih lidera, koja nije donijela konkretne rezultate.
Južna Afrika, koja održava dobre odnose s Rusijom, ostala je neutralna u sukobu koji je izbio 2022. godine.
Ruski noćni napadi na Kijev – devet poginulih, više od 60 povrijeđenih
U masovnom ruskom napadu na Kijev tokom noći poginulo je devet osoba, povrijeđeno je 63, a hospitalizovane su 42 osobe, uključujući šestoro djece, saopštila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine.
U napadu su oštećene stambene zgrade, a potraga za ljudima pod ruševinama je u toku.
Zabilježeni su požari u garažama, upravnim i poslovnim objektima, a gorjeli su i automobili i suva trava usljed pada zapaljivog otpada. Vatrogasne ekipe su lokalizovale i ugasile požare, a u toku je otklanjanje posljedica granatiranja u pet gradskih okruga.
Na terenu su angažovani i timovi psihologa i psi specijalizovani za potragu i spasavanje.
Tramp: Dogovor sa Putinom postignut, saradnja sa Zelenskim teža od očekivanog
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, izjavio je da vjeruje da ima dogovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, ali je priznao da je saradnja sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim teža od očekivanog.
Govoreći u Bijeloj kući, Tramp je rekao da mu je saradnja sa ukrajinskim liderom teža nego što je očekivao, iako smatra da je postignut napredak sa obje strane.
“Mislim da je Rusija spremna i mnogi su rekli da je Rusija željela da ide do kraja. Mislim da imamo dogovor sa Rusijom. Moramo da postignemo dogovor sa Zelenskim”, rekao je Tramp novinarima u Ovalnom kabinetu.
On je rekao da je mislio da će biti lakše raditi sa Zelenskim.
“Do sada je bilo teže… Ali mislim da imamo dogovor sa obojicom. Ovdje se radi o mnogo ljudskih života”, rekao je Tramp.
Na pitanje o američkom predlogu koji bi uključivao priznanje Krima kao “de jure” teritorije Rusije, Tramp nije dao konkretan odgovor, navodeći da “nema favorita” između Ukrajine i Rusije i da mu je cilj da se rat završi.
Nekoliko sati ranije, portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit rekla je da je Tramp “frustriran” sporim napretkom pregovora i da Zelenski “djeluje kao da ide u pogrešnom pravcu”.
Američki predsjednik je rekao da će se možda uskoro sastati sa Putinom nakon puta u Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate.
Na pitanje da li bi mogao da se sa Putinom sastane u Saudijskoj Arabiji, Tramp je rekao da je to moguće, ali malo vjerovatno i da će se najvjerovatnije sa ruskim kolegom sastati nedugo nakon tog putovanja.
Peskov: Ostavka Zelenskog nije među zahtjevima Rusije
Ostavka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nije među zahtjevima Rusije, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu francuskom časopisu Poan.
“Ali čak i da je danas potpisan (mirovni) sporazum sa Zelenskim, kasnije bi se u Ukrajini mogli pojaviti ljudi koji bi mogli da ga ospore dovodeći u pitanje njegovu legitimnost”, rekao je Peskov koji smatra da svi dokumenti koje Zelenski potpiše mogu biti nepriznati zbog problema s njegovim legitimitetom.
Prema riječima Peskova, njegove sumnje su “povezane sa vojnim stanjem i nekim članovima ukrajinskog ustava”, prenio je Tas.
On tvrdi da Zelenski “ne kontroliše sve formacije Oružanih snaga Ukrajine”.
“Zelenski, a to je dobro poznato, ne kontroliše sve svoje divizije”, rekao je on i dodao da se “mu se neki nacionalistički bataljoni ne pokoravaju i da je to veliki problem”.
Peskov je rekao da je Zelenski uvukao Evropu i SAD u rat protiv Rusije i predstavlja Kijev kao centar svega “antiruskog” na Zemlji.
“Zelenski je izabran za predsjednika zahvaljujući obećanju da će prekinuti građanski rat. Da li je to učinio? Ne. Ukrajina nije išla ovim putem. Naprotiv, odlučili su da uvuku Evropu i Ameriku u rat i da se predstave kao centar svega ‘antiruskog’ na ovoj Zemlji”, rekao je Peskov.
U ruskom napadu na Kijev poginulo devet ljudi
U ruskom kombinovanom napadu raketama i dronovima tokom noći na Kijev, poginulo je devet ljudi, a povrijeđeno više od 70, razbjene su zgrade, a više stanovnika je zatrpano pod ruševinama, saopštila je u danas Državna služba za vanredne situacije, prenosi agencija Rojters.
Među povrijeđenima je i šestoro djece.
"Došlo je do razaranja. Potraga za ljudima pod ruševinama se nastavlja", napisala je Državna služba za vanredne situacije u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Najozbiljniji incident dogodio se u stambenoj zgradi koja je uništena u okrugu Svjatošinskij zapadno od centra grada.
Na slikama objavljenim na Telegramu vide se spasilačke ekipe koje rade sa reflektorima, kako se oprezno kreću kroz gomile šuta i penju uz merdevine koje se protežu duž fasada zgrada. Policija je zvala od stana do stana da utvrdi da li su stanari bezbjedni.
Spasilačke ekipe, saopštila je Služba za vanredne situacije, rade na 13 lokacija u prijestonici Ukrajine, a izbilo je 40 požara.
"Čuje se kako mobilni telefoni zvone ispod ruševina. Potraga će se nastaviti dok ne bude jasno da su sve izvukli", navodi se.
Požari su izbili u garažama, upravnim zgradama, a metalni komadi koji su padali pogodili su vozila.
Uzbuna za vazdušni napad u ukrajinskoj prijestonici je bila na snazi šest sati.
Harkov, drugi po veličini ukrajinski grad na sjeveroistoku, pretrpio je dva talasa napada ruskim projektilima tokom noći, pri čemu su dvije osobe povrijeđene i razbijena su stakla, napisao je gradonačelnik Ihor Terehov na Telegramu, prenosi Rojters.
Štete je takođe bilo u oblasti Žitomir, zapadno od Kijeva, gdje su službe za vanredne situacije saopštile da su ruske snage pokrenule ponovni udar na spasilačke ekipe koje su gasile požar, pri čemu je jedan radnik povrijeđen.
Ukrajinska državna željeznica "Ukrzaliznica" saopštila je da je napadnuta željeznička infrastruktura i da su dva željeznička radnika povrijeđena.
U oblastima Kijeva i Harkova granatiranje je oštetilo prugu i administrativne i tehničke zgrade, ali vozovi su normalno saobraćali.
