Kovčeg sa tijelom pokojnog papa Franje stigao je u baziliku Santa Marija Mađore, gdje će biti sahranjen na privatnoj ceremoniji. Sahrani će moći da prisustvuju samo najbliži, a njegov kovčeg je dočekan uz zvona.
Prethodno, nakon završene mise na trgu Svetog Petra u Vatikanu, papamobil sa kovčegom je prošao kroz ulice Rima, uz okupljenu masu ljudi koja se opraštala od poglavara Rimokatoličke crkve.
Prema najnovijem izvještaju Svete Stolice, više od 250.000 ljudi prisustvovalo je sahrani Pape Franje, kako unutar Trga Svetog Petra, tako i na bočnim ulicama koje vode do Vatikana.
Ova brojka od četvrt miliona značajno je veća od procjene italijanske policije koja je iznosila 200.000.
Svetom vodom posljednji put pokvašen kovčeg pape Franje.
„Milostivi Oče, povjeravamo tvojem milosrđu našeg Papu Franju, kojeg si postavio za Petrova nasljednika i pastira Crkve, neustrašivog propovjednika tvoje riječi i vjernog služitelja božanskih otajstava“, rekao je kardinal Re.
„Primi ga, molimo te, u svoje nebesko prebivalište, da uživa vječnu slavu sa svim tvojim izabranicima", dodao je.
Papin kovčeg sad nose prema bazilici gdje će biti sahranjen.
Italijanski kardinal Đovani Batista Re izrekao je molitvu vjernih, poznatu i kao univerzalna molitva, tokom ceremonije sahrane pape Franje u Rimu, a taj trenutak označio je odstupanje od tradicionalnih papskih sahrana, jer je molitva iznijeta prvi put i na mandarinskom jeziku, nakon čega je uslijedila euharistijska misa. Molitva je izrečena na šest jezika - italijanskom, francuskom, arapskom, portugalskom, poljskom i njemačkom, prenosi CNN.
To je prvi put da je mandarinski jezik korišćen na papskoj sahrani, što ima duboko simboličko značenje - tokom svog pontifikata, papa Franja je izražavao želju da posjeti Kinu, dok je Vatikan posljednjih godina radio na izgradnji boljih odnosa sa Pekingom.
Italijanski kardinal Đovani Batista Re, koji predvodi pogrebnu misu poglavaru Rimokatoličke crkve papa Franji, izjavio je danas da je papa Franja došao do srca ljudi na direktan i neposredan način. On je u propovijedi pokojnom papi rekao da je glavna vodilja njegove misije bila uvjerenje da je crkva dom za sve sa "uvijek otvorenim vratima".
Vatikan je izvijestio da je na papinoj sahrani 200.000 ljudi. Ranija je procjena italijanske policije da je na Trgu svetog Petra 140.000 ljudi.
"Papa je bio otvorenog srca prema svima. Bio je vrlo spontan i duboko osjetljiv na današnje drame. Njegovo ponašanje dodirnulo je srca mnogih pokušavajući produbiti moralne i duhovne energije. Upalio je svjetlo u srcima svih onih koji se povjeravaju Bogu", rekao je italijanski kardinal Đovani Batista.
"Uspostavio je direktan kontakt s pojedincima i narodima, željan biti svima blizu, s izrazitom pažnjom prema onima u poteškoćama, dajući se bez mjere, osobito marginalizovanima. Tražimo da s neba blagosloviš Crkvu, ali i cijeli svijet, kao i prošle nedjelje", dodao je.
Ribarov prsten, jedan od najprepoznatljivijih papskih simbola, biće uništen nakon smrti pape Franje u skladu sa vjekovima starom tradicijom. Taj prsten, koji potiče iz 13. vijeka i nosi ime po prvom papi - Svetom Petru, Franja je nosio tokom 12 godina svog pontifikata na ceremonijama, prenosi CNN.
Nakon smrti pape, kamerlengo Svete Rimokatoličke crkve - nadbiskup koji je odgovoran za prelaznu fazu nakon papine smrti - uništiće prsten u prisustvu Kardinalskog kolegijuma.
Iako je funkcija prstena prestala da bude pečat zvaničnih dokumenata još u 19. vijeku, praksa njegovog uništavanja nastavila se i nakon toga.
U iznenađujućem potezu, vatikanski protokol je stavljen po strani za sahranu Pape Franje, sa značajnim promjenama u posljednjem trenutku u rasporedu sjedjenja u prvom redu.
Američki predsjednik Donald Tramp i Prva dama Melanija dobili su mjesto u samom prvom redu. Sa Trampove desne strane sjedi predsednik Finske, a sa lijeve predsjednik Estonije.
Pored estonskog lidera je kralj Felipe od Španije, dok su pored finskog predsjednika francuski predsjednik Emanuel Makron i njegova supruga Brižit.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takođe ima mjesto u prvom redu, iako je pozicioniran malo dalje od Trampa.
Ovo značajno premještanje odražava složeno međunarodno prisustvo na ovom istorijskom događaju.
U Vatikanu je u toku pogrebna misa poglavaru Rimokatoličke crkve papa Franji, a trenutno se čitaju Djela apostolska, odnosno ključni dio mise tokom koga se čitaju djelovi Starog i Novog zavjeta.
Ti delovi čitani su na engleskom i španskom jeziku. Misu predvodi kardinal Đovani Batista Re, koji se ujedno i prvi put obraća vjernicima na Trgu svetog Petra. Međutim, on neće učestvovati u procesu izbora sljedećeg pape, jer ima 91 godinu i smatra se da je prestar da učestvuje u konklavi, na kojoj oni stariji od 80 godina ne mogu da glasaju.
Posljednji ispraćaj pape Franje, koji je umro u ponedjeljak u 88 godini, počeo je u Vatikanu na Trgu svetog Petra kada je iznesen njegov kovčeg iz bazilike svetog Petra.
Sprovodna misa započela je zborom, a italijanski kardinal Giovanni Battista Re, dekan kardinalskog zbora, održaće propovijed i predvoditi euharistijsko slavlje koje će, kako se očekuje, koncelebrirati 220 kardinala i 750 biskupa i sveštenika u blizini oltara te više od 4000 drugih sveštenika koji će koncelebrirati na trgu.
Širom Rima i iznad italijanske prestonice raspoređeni su moderni odbrambeni i bezbjednosni mehanizmi, uključujući oružje protiv dronova, zonu zabrane letova kojom patroliraju borbeni avioni, kao i antiterorističke jedinice i jedinice protiv sabotaže.
Pored crkve Svetog Petra i u njenoj okolini patrolira više od 2.000 policajaca, a podržaće ih 400 saobraćajnih policajaca, koji će pomoći pri kretanju diplomatskih konvoja.
Pogrebna misa povodom smrti papa Franje počela je ispred Bazilike Svetog Petra u Rimu. Obred predvodi dekan Koledža kardinala, kardinal Đovani Batista Re.
Američki predsjednik Donald Tramp i njegova supruga Melanija dobili su dozvolu da uđu u Baziliku svetog Petra kako bi proveli trenutak pred papinim kovčegom prije početka ceremonije sahrane.
Italijanski predsjednik Serđo Matarela takođe je odvojeno dobio dozvolu za ulazak.
Emilio Marin, bivši diplomata pri Svetoj stolici i član papinskih tijela za arheologiju rekao je da je broj 5 ograničenje koje je bilo na snazi i na sahrani pape Ivana Pavla II. 2005, a na snazi je i danas.
"Sve zemlje su dobile od vatikanskog protokola pet mjesta na počasnom mjestu.Prvo idu monarsi, onda šefovi država, odnosno delegacije, na trećem mjestu su oni koji su u ime šefova država, itd", naglasio je Marin.
Papa Franjo, koji je preminuo u ponedjeljak ujutro, biće sahranjen danas u Rimu. Očekuje se da će njegova sahrana privući zvanice iz cijelog svijeta, kao i desetine hiljada vjernika.
Sahrana će biti održana na Trgu Svetog Petra u Rimu u 10 časova po lokalnom vremenu. Očekuje se da će službi na otvorenom, koju će predvoditi kardinal Đovani Batista Re, dekan koledža kardinala, prisustvovati zvanice iz 170 stranih delegacija, kao i desetine hiljada običnih ljudi koji žele da odaju počast, prenosi Gardijan.
Oko 50.000 ljudi prisustvovalo je sahrani Franjinog neposrednog prethodnika, pape Benedikta, koja je takođe održana na Trgu Svetog Petra u januaru 2023.
Uoči Franjine sahrane, desetine hiljada ljudi stajalo je u redu da oda počast papi dok je njegovo tijelo od srijede ujutro ležalo u otvorenom drvenom kovčegu u bazilici Svetog Petra. U prva 24 sata, više od 50.000 ljudi je prošlo pored kovčega.
Koji strani lideri i članovi kraljevske porodice će prisustvovati?
Donald Tramp – američki predsednik čiju je politiku o imigraciji i masovnim deportacijama kritikovao pokojni papa – biće u Rimu na sahrani, u pratnji svoje supruge Melanije.
Očekuje se da će prisustvovati i generalni sekretar UN Antonio Gutereš, Emanuel Makron, predsjednik Francuske, Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, Serđo Matarela i Đorđa Meloni, predsjednik i premijerka Italije, kralj Felipe i kraljica Leticija od Španije, Majkl Higgins i Majkl Martin, predsednik i premijer Irske, Kir Starmer, premijer Britanije i princ Vilijam.
Biće tu i Andžej Duda, predsjednik Poljske, kao i predsjednik Portugala Marselo Rebelo de Sousa i premijer Luis Montenegro.
Među onima koji dolaze iz Latinske Amerike su brazilski predsjednik Luis Inasio Lula da Silva i Havijer Milei – predsjednik Franjine rodne Argentine koji je ranije pokojnog pontifika nazivao „komunistom“, „imbecilom“ i „lijevačkim kučkinim sinom“.
Meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum neće prisustvovati, ali će tu državu predstavljati ministarka unutrašnjih poslova Roza Icela Rodrigez.
Ferdinand Markos mlađi, predsjednik Filipina – koji ima jednu od najvećih katoličkih populacija na svijetu – takođe će biti u Rimu.
Rusiju će predstavljati ministarka kulture Olga Ljubimova. Predsjednik zemlje Vladimir Putin nije putovao u nijednu zapadnu zemlju otkako je naredio invaziju na Ukrajinu prije tri godine i podliježe nalogu međunarodnog krivičnog suda u Hagu za hapšenje zbog navodne prisilne deportacije ukrajinske djece.
Iz regiona na sahranu papi idu predsjednik i premijer Hrvatske Zoran Milanović i Andrej Plenković, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Među liderima opozicionih partija koji prisustvuju su Alberto Nunjez Fejoo iz španske konzervativne Narodne stranke i Žordan Bardela, predsjednik francuske krajnje desničarske stranke Nacionalni skup. Uprkos antiimigracionom stavu njegove stranke, Bardela je nedavno pohvalio papinu „stalnu pažnju zaboravljenih i dostojanstva najugroženijih“.
Koje su mjere bezbjednosti na snazi?
Već su postavljene barijere unutar i izvan bazilike Svetog Petra kako bi se kontrolisala gužva, pojačane su bezbjednosne provjere, a osoblje dijeli flaše vode zbog toplog vremena.
Najsavremeniji odbrambeni i bezbjednosni mehanizmi raspoređeni su širom Rima i na nebu iznad prijestonice, uključujući oružje protiv dronova, zonu zabrane letova kojom patroliraju borbeni avioni i sofisticirane tehnologije ometanja. Antiterorističke i antidiverzantske jedinice su takođe već na terenu.
Oko Bazilike patrolira više od 2.000 policajaca od sada do kraja konklave koja će se održati početkom sljedećeg mjeseca kako bi se izabrao Franjin nasljednik.
Njih će podržati 400 saobraćajnih policajaca koji će pomagati u upravljanju kretanjem diplomatskih konvoja.
Da li će sahrana biti kao i kod njegovih prethodnika?
Sasvim namjerno - ne. Franjo je odlučio da raskine sa tradicijom oko papskih sahrana u aprilu prošle godine kada je odobrio skup pojednostavljenih pravila koja dozvoljavaju da papa bude „položen i sahranjen kao svaki sin ili ćerka crkve“, bez upotrebe uzdignutih odarova prekrivenih jastucima.
Ili, kako je sam Franjo govorio: „Dostojanstveno, ali ne na jastucima. Po mom mišljenju, ritual je bio previše kitnjast.“
Papske sahrane tradicionalno su uključivale tri kovčega, pri čemu se tijelo pape stavlja u kovčeg od čempresovog drveta, koji se zatim stavlja u jedan od olova, koji se, pak, stavlja u kovčeg od hrastovine.
Franjo je, međutim, naveo da želi da se njegovo tijelo stavi u jedan, jednostavan kovčeg od drveta i obložen cinkom.
Gde će biti sahranjen papa Franjo
Papin izbor mjesta sahrane označava još jedan prekid sa tradicijom. Većina papa odlučila je da budu položeni u pećine ispod crkve Svetog Petra. Ali Franjo se umjesto toga odlučio za baziliku Santa Maria Maggiore u rimskoj četvrti Eskuilino, koja se nalazi izvan Vatikana.
Marijansko svetilište, u kome se nalazi proslavljena ikona Bogorodice i relikvija jaslica u koje je položena beba Isusa, bilo je omiljeno mjesto Franje, i on se tu često molio prije i poslije svojih putovanja u inostranstvo.
„Kao što sam uvijek obećavao Djevici, mjesto je već pripremljeno“, rekao je on u intervjuu za meksičku TV prije dvije godine. „Želim da budem sahranjen u Santa Maria Maggiore“.
Franjo je tražio da bude sahranjen „u zemlji, bez posebnog ukrasa“, ali sa natpisom njegovog papskog imena na latinskom: Franciscus.
Kada se pogrebna misa završi, Francisov kovčeg će u procesiji biti odnijet u Santa Maria Maggiore. Vatikan je saopštio da će ljudi od nedjelje ujutro moći da posjete Franjinu grobnicu u bazilici.
Šta se dalje dešava?
Sahrana će označiti početak Novemdijalesa – devet dana žalosti i misa za pokoj Franjine duše. Pažnja će se tada obratiti na posao izbora njegovog nasljednika.
Konklava koja se održava za imenovanje novog pape obično počinje između 15 i 20 dana nakon smrti prethodnog pontifika. Kada se okupe u Sikstinskoj kapeli, 135 kardinala elektora – kardinala mlađih od 80 godina – položiće zakletvu na apsolutnu tajnost i započeti svoje rasprave.
Poslije svakog kruga tajnog glasanja, glasački listići se spaljuju i dodaju se hemikalije da zatamne dim u crno ili bijelo.
Crni dim koji izlazi iz dimnjaka od 60 stopa daje do znanja okupljenima da se glasanje pokazalo neubjedljivim. Bijeli dim znači da 1,4 milijarde katolika u svijetu ima novog papu.
