Tačno 20 dana trajao je Trampov plan obračuna s Kinom prije nego što je, sebi atipično, pokunjeno priznao da će biti primoran da drastično reducira drakonske carinske stope koje je nametnuo vodećem trgovinskom rivalu Amerike, i to uprkos svim dosadašnjim sektorskim izuzecima, piše Jutranji list.
"Carinska stopa od 145 posto je izuzetno visoka i neće opstati. Neće ni približno biti toliko visoka, ali je važno naglasiti da neće biti nula", izjavio je američki predsjednik u svojem očajničkom pokušaju da taj "ustupak" prikaže kao promišljeni taktički potez, a ne kao očiti vlastiti poraz.
Drugim riječima, koliko god to zajednica MAGA ne želi eksplicitno prevaliti preko usta, Tramp je - osim što nije imao plan ni strategiju trgovinskog rata koji je dubinski prodrmao postavke cijeloga globalnog poretka - bio primoran da ustukne pred realnošću situacije i nepremostivim fiskalnim barijerama.
Naime, koliko god on sam i njegovi slijepo odani poslušnici bili spremni pretrpjeti "kratkoročnu bol" Wall Streeta zbog "dugoročnog dobitka" američke ekonomije, prelomilo se preko leđa desetogodišnjih obveznica SAD-a i, nastavljajući se na to, snage dolara na globalnom tržištu, koji su od "Dana oslobođenja" u slobodnom padu.
Zašto je to bitno? Zato što padom vrijednosti desetogodišnjih obveznica i valute Amerika gubi moć koja joj je izuzetno potrebna u trenutku kada upravo nju želi iskoristiti kao ulog u predstojećim trgovinskim pregovorima.
Japan, zemlja koja je među prvima i formalno osigurala mjesto za Trumpovim pregovaračkim stolom, a time i najbolje uslove, možda je i najbolji primjer koliko taktika aktualne administracije SAD-a u praksi nije realna. Naime, Japan je jedan od glavnih povjerilaca američkih obveznica, što znači da ima izuzetno važnu ulogu u održavanju tržišta duga SAD-a stabilnim. Prema podacima Investing.coma iz decembra 2024., Japan je zadržao poziciju najvećega stranog vlasnika američkih državnih obveznica s ukupnim iznosom od 1,060 biliona američkih dolara, čime se pozicionirao na sam vrh u kontekstu stranih investitora u SAD.
Zanimljivo, Kina je na drugome mjestu, sa 759 milijardi dolara, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo sa 722,7 milijardi treći najveći strani investitor u dug SAD-a.
Nakon što je Donald Trump objelodanio svoju bizarnu tablicu carinskih stopa u sklopu "Dana oslobođenja", raskrinkavši time vlastitu nepismenost u pogledu tržišta i globalne trgovine, Tokio se - ne toliko diskretno - počeo rješavati tih obveznica, čime je signalizovao gubitak povjerenja u američku fiskalnu politiku. To se odrazilo na stabilnost dolara i prvo primoralo aktuelnu Bijelu kuću da pauzira carine na 90 dana.
Isti taj Tokio sada za stolom pregovara o Americi povoljnijim trgovinskim uslovima, a svako toliko u javnost procuri informacija "dobro upućenih japanskih izvora" kako Trampovi zvaničnici ne pristaju ni na kakav ustupak, čime nesvjesno dodatno raskrinkavaju vlastitu fiskalnu, ali i geopolitičku nepismenost: zbog čega prinosi na desetogodišnje obveznice rastu, dok vrijednost dolara pada, dok oni gube pregovaračku moć.
Famozni američki trgovinski deficit, kojim je Donald Tramp bio blago rečeno opsjednut, bio je samo dio veće slagalice stabilnosti ekonomije SAD-a. Njega nije bilo jednostavno potkrpiti a da se ne naruše ostale stavke o kojima zavisi američka ekonomija, ali to Tramp, notorno poznat po svojem površnom pristupanju svakom kompleksnom problemu, jednostavno nije uzeo u obzir.
Drugim riječima, Amerikance je opila obijest (grč. ὕβρις) i slijepa uvjerenost da kao najjači igrač na tržištu može krojiti uslove tako da samo oni uvijek budu u besramnom plusu, zbog čega su se upleli u klopku nakon čega su počeli tonuti kao u živom pijesku.
Osim što su bili primorani prvi najaviti da trgovinski rat ovog obima s Kinom nije održiv - čime su, neslužbeno, javno priznali svoju osjetno podčinjeniju poziciju u tom odnosu jer se Kina nije javno oglasila o temi, niti je u ijednom trenutku ovih sedmica pružila ruku pomirenja - Donald Trump bio je primoran javno i eksplicitno naglasiti da ne namjerava otpustiti čelnika Federalnih rezervi Jeromea Powella. Istoga onog Jeromea Powella kojemu je sedmicama ne toliko suptilno prijetio (protivustavnim) otkazom, zbog čega su tržišta opet nepovoljno reagovala.
Očekivano, obje informacije promptno su se osjetile na tržištima. Azijski indeksi porasli su već u srijedu ujutro: hongkonški 2,5 posto, a japanski Nikkei dva posto. Sličan je rast zabilježen i u SAD-u gdje je tržišni indeks S&P 500 porastao 2,5 posto u trenutku kada je objavljen komentar američkog ministra finansija Scotta Bessenta.
Promjena tona Trampove administracije nije prošla nezamijećeno u Kini. Na tamošnjoj se društvenoj mreži Weibo ove srijede popularizovao hashtag "Trump chickened out" koji je u samo nekoliko sati iskoristilo više od 110 miliona korisnika.
Osim najzagriženijim pripadnicima pokreta MAGA, cijelom je svijetu tokom ovih 20 dana postalo jasno da je Trampovo "umijeće postizanja sporazuma" zapravo čisti mafijaški blef. Biće interesantno promatrati kako će se ta spoznaja odraziti na uticaj predsjednika koji je sunarodnicima obećao Zlatno doba.
