Otkrića da je GRU, ruska vojno-obavještajna služba, stajala iza eksplozije u češkome skladištu oružja u oktobru 2014. godine u kojoj su poginule dvije osobe, izazvale su veliku diplomatsku raspravu između Praga i Moskve. Ali takođe su pokrenuta pitanja o tome na šta je sve GRU sposoban, da li se može odvratiti i koje druge operacije je možda već preduzeo – izvještva „BBC”.
„Misija jedinice 29155 GRU je sabotaža, subverzija i atentat, smatraju evropske obavještajne službe. Nakon trovanja u Salisburiju u Velikoj Britaniji 2018, službe bezbjednosti širom Evrope metodično rade na traganju za njezinim akcijama, prateći kretanje dvadesetak oficira koji preduzimaju tajne misije u inostranstvu. Ovo je osvijetlilo događajie, poput trovanja bugarskoga trgovca oružjem 2015, kao i češku eksploziju”.
„Jedinica je takođe povezana s pokušajem državnoga udara u Crnoj Gori 2016. godine u cilju spriječavanja da se zemlja pridruži NATO-u. Navodni agenti GRU-a osuđeni su na sudu u njihovome odsustvu”, navodi „BBC”.
„Francuske službe bezbjednosti utvrdile su da je jedinica koristila region u Alpima kao naprednu bazu operacija za putovanja u druge zemlje. Takođe je jedinica 29155 GRU-a povezana sa nuđenjem plaćanja talibanima za napade na američke snage u Avganistanu, iako su prošle neđelje američki zvaničnici rekli da imaju samo nisku od umjerenu pouzdanost ove informacije”.
„Nijesu samo Velika Britanija i SAD, već su i druge istočnoevropske zemle, poput Poljske, Češke i Bugarske, nedavno preduzele akcije protiv ruskih špijuna”.
„Ali da li će ovo fokusiranje poslužiti da odvrati Rusiju i GRU? To može biti teško s obzirom na način na koji Kremlj vidi svijet. Rusija je negirala sve optužbe, rekavši da su apsurdne i izmišljene, i čini se da Rusiju ne brine nikakva sramota. Postoji ipak nada da će im dekonsporacije špijuna i njihovih operacija barem otežati rad”.
