Ledeni greben Larsen C u januaru se dodatno proširio, a naučnici pretpostavljaju da će u narednih nekoliko mjeseci pući jedan od najvećih glečera
Naučnici već godinama prate ovu pukotinu, a nakon što se proširila za 18 kilometara u decembru, u januaru se proces ubrzao i pukotina se sredinom mjeseca proširila za još desetak kilometara.
Martin O'Liri, član Projekta Midas, za “Glas Amerike” je ispričao da njegov tim prati pukotinu od 2010. godine, a prije tri godine su shvatili da rast pukotine prouzrokovati nastanak ogromne sante.
Prema procjeni stručnjaka, njena površina iznosiće oko 5.000 kvadratnih kilometara. To je otprilike kao polovina Libana.
Larsen C se naziva ledenim grebenom jer je još spojen sa kopnom, iako se nalazi u moru. Larsen A se odlomio 1995. godine, dok se Larsen B otcepio 2002. godine.
Naučnici ovo pucanje leda svrstavaju u geološki, a ne klimatski događaj. Iako će se izgled Antarktika drastično promijeniti, stručnjaci ističu da se ne radi nužno o događaju koji je posljedica klimatskih promjena.
Ipak, O'Liri navodi da bi posljedice po Larsen C mogle da budu velike. Gubitak ovako velikog komada leda mogao bi cio greben u budućnosti da učini ranjivijim na dejstva klimatskih promjena. Tako bi mogao da bude nestabilniji, podložniji novim pucanjima ili cijelom propadanju.
Ali, naučnici kažu da još nema dovoljno podataka da predvide da li će se to uopšte dogoditi, i kada. Predviđanja takođe ukazuju na to i da bi led na Larsenu, koji je trenutno na kopnu, mogao da otkliza u more i podigne njegov nivo za 10 centimetara.
Izvor: 24sata.hr
