Prošlog mjeseca, direktor CIA-e Vilijam Berns posjetio je tri zemlje zapadnog Balkana – Bosnu i Hercegovinu, Srbija i Kosovo gdje je potencijal za ozbiljne sukobe i dalje visok.
Mnogi su ovu posjetu ocijenili kao najznačajniju posjetu regionu u proteklih petnaest godina koja je imala za cilj da povuče „crvene linije“ za političko rukovodstvo regiona, piše u analizi Instituta Robert Lansing.
Bernsova prva stanica bila je Bosna i Hercegovina, gdje se sastao sa članovima Predsjedništva BiH kojima je uputio poruku za Milorada Dodika, kontroverznog lidera entiteta BiH koji stoji između Putina i Zapada kao Vučićeva marioneta.
Dodik je poznat po svojoj politici podjela, uključujući prijetnje odvajanjem Republike Srpske od BiH, održavanje bliskih veza sa Rusijom, promovisanje govora mržnje protiv Bošnjaka i negiranje genocida u Srebrenici.
Dodik je nakon posjete Bernsa napomenuo da nikada nije ni namjeravao da odvoji entiteta RS od Bosne i Hercegovine.
Iako je Bernsova posjeta Srbiji bila izrazito tiha, uloga Srbije kao centra za ruske obavještajne aktivnosti i njen sve veći odnos sa Kinom vjerovatno je odigrao ulogu u posjeti.
Bernsov dolazak u Beograd nije bio poklon predsjedniku Aleksandru Vučiću, već više odraz šire geopolitičke zabrinutosti koje Srbija predstavlja.
U međuvremenu, Bernsova posjeta Kosovu dogodila se tokom perioda napetosti između vlade SAD i Kosova.
Američki ambasador u Prištini Džefri Hovenijer je nedavno izrazio zabrinutost da kosovska vlada u nekoliko slučajeva osporava interese SAD.
I SAD i EU pozvale su kosovskog premijera Aljbina Kurtija da udovolji međunarodnim zahtjevima, posebno izbjegavajući akcije koje se smatraju jednostranim.
Prije nekoliko dana, tokom susreta sa premijerom Kurtijem, nekoliko istaknutih ličnosti iz Srbije izrazili su zabrinutost zbog mogućeg razvoja događaja u regionu.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, zajedno sa Nenadom Čankom, bivšim liderom Lige lijevog centra.
Socijaldemokrata Vojvodine i Mark Baskin, viši savjetnik iz Centra za humanitarni dijalog, izrazili su zabrinutost zbog izvještaja da se grade stanovi za kosovske Srbe, posebno onih iz sjevernog regiona, u regionu Sandžaka Srbije.
Oni su pozivali vladu Kosova da provjeri ove izvještaje.
Indikatori pokazuju da bi Vučić možda orkestrirao plan koji podrazumijeva izmještanje sjevernog kosovskih Srba u Srbiju.
Vučić, da bi izašao iz trenutne nevolje, mogao bi da izmisli izgovor da optuži Kosovo za etničko čišćenje Srba, što bi moglo dovesti do zabrinjavajuće humanitarne situacije i teških posljedica po Kosovo na međunarodnoj sceni.
Svaka razmjena stanovništva je rizična i mogla bi izazvati veće sukobe u budućnosti.
U međuvremenu, Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik EU za Zapadni Balkan, sastao se sa Vučićem.
Nakon njihovog razgovora, Vučić je najavio da će se obratiti javnosti o situaciji u naredna 72 sata.
Ovakvi događaji se dešavaju samo nekoliko dana prije godišnjice terorističkih napada na kosovsku policiju u Banjskoj 24. septembra u kojima je policajac Afrim Bunjaku ubijen.
U srijedu je Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv 45 ljudi, uključujući Milana Radoičića, u vezi sa napadom. Evropska unija je pozdravila optužnicu.
Portparol EU Peter Stano je naglasio da je „EU više puta pozivala da Srbija privede pravdi sve umiješane u ovaj brutalni napad''.
On je dodao: „Podizanje optužnice znači da će sada započeti sudski postupak i očekujemo temeljno razrješenje ovog procesa“.
Srbija tek treba da preduzme bilo kakve konkretne korake da privede počinioce napada na Banjsku pravdi, uprkos činjenici da se mnogi od njih nalaze unutar granica Srbije.
