Microsoft je u svom godišnjem Digital Defense izvještaju objavio da se korisnici suočavaju sa nevjerovatnih 600 miliona sajber napada dnevno usled rastućih geopolitičkih tenzija u svijetu.
Izvještaj obuhvata trendove od jula 2023. do jula 2024. godine, a Microsoft ukazuje na alarmantan porast sajber napada.
Ove godine, ključno otkriće bilo je da su obrazovne i istraživačke institucije postale drugi najčešće ciljani sektor od aktera državnih prijetnji dok je IT sektor i dalje na prvom mjestu.
Ove institucije, koje pružaju informacije o istraživanjima i politici, često posluže kao test prije napada na stvarne ciljeve, pokazuje istraživanje.
Kako je saopštio Microsoft, ruski, iranski i kineski akteri intenzivirali su sajber operacije u vezi sa aktivnim sukobima.
U poređenju sa prethodnom godinom, zabilježen je 2,75 puta veći porast ransomware napada, ali procenat organizacija koje su na kraju "ucijenjene" (dosežući fazu šifrovanja podataka) smanjen je više od tri puta tokom posljednje dvije godine.
Kako navodi Microsoft, napadači i dalje koriste predvidivo ljudsko ponašanje, poput lako pamtljivih lozinki, njihove ponovne upotrebe na više lokacija i nasedanje na fišing napade.
Sajber prevare u sektoru finansija rastu na globalnom nivou, a napadi na lozinke čine 99 odsto svih napada na identitet, pokazuju podaci.
Jedan zabrinjavajući oblik prevare je techscam, koji obmanjuje korisnike predstavljanjem legitimnih usluga ili lažnom tehničkom podrškom i oglasima. Microsoft naglašava kako ublažavanje sajber prijetnji zahtijeva blisku saradnju između javnog i privatnog sektora.
Vlade moraju uvesti značajne kazne za zlonamjerne aktivnosti kako bi spriječile napade jer trenutni međunarodni standardi u sajber prostoru nemaju efikasnu primenu, što rezultira nastavkom agresivnih aktivnosti koje sponzorišu države.
Šta možete da uradite?
Bezbjednost na internetu zahtijeva kombinaciju nekoliko smjernica, koraka i tehnologija da bi se podaci pravilno zaštitili. Važno je uzeti u obzir nekoliko tipova strategija internet bezbjednosti kada preduzimate odgovarajuće mjere koje će vam pomoći u tome da prvenstveno vi budete bezbjedni, a zatim i vaša mreža.
Ove smjernice uključuju:
Izbor pretraživača: Svaki pretraživač ima svoje mjere bezbjednosti, ali neki mogu imati ozbiljne nedostatke koji omogućavaju hakerima i sajber kriminalcima da iskoriste to. Uvjerite se da koristite bezbjedan pretraživač kako biste smanjili rizik od kompromitovanja računara ili mreže.
Višefaktorska autentifikacija (MFA): MFA je metod kontrole pristupa računaru, koji zahtijeva nekoliko odvojenih dokaza za mehanizam autentifikacije. Veb stranice i nalozi imejla mogu se učiniti bezbjednijim zahtijevajući najmanje dva faktora autentifikacije od strane korisnika.
Bezbjednost mejla: Imejl stvara talas mogućnosti za viruse, crve, trojance i druge neželjene programe. Uspostavljanje višeslojne i sveobuhvatne strategije bezbjednosti imejla pomoći će da se značajno smanji izloženost novim prijetnjama. Imejl poruke se takođe mogu zaštititi korišćenjem kriptografije.
Zaštitni zidovi (Firewalls): Zaštitni zidovi djeluju kao filteri koji štite uređaje tako što dozvoljavaju ili odbijaju pristup mreži. Primjenom određenog skupa pravila za identifikaciju toga da li je nešto bezbjedno ili štetno, zaštitni zidovi mogu spriječiti krađu osjetljivih informacija i mogu sprečiti da se zlonamjerni kod ugradi u mreže.
