Akademik Momir Đurović: Ponovo početi rad na projektu Rječnika crnogorskog jezika

Akademik Momir Đurović na jučerašnjoj sjednici Skupštine Crnogorske akademije nauka i umjetnosti predložio je da se ponovo počne raditi na projektu Rječnika crnogorskog jezika, a predsjednik ove institucije Dragan Vukčević saopštio je da će to pitanje iznijeti predsjedništvu i Savjetu Leksikografskog centra.

Prije dvije godine predsjedništvo CANU-a je odlučilo da povuče iz prodaje i dalje distribucije tadašnji sporni Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika, koji je Akademija izdala kao poklon narodu uoči jubileja deset godina nezavisnosti. Rječnik je nakon izlaska iz štampe izazvao oštre reakcije dijela javnosti zbog toga što je, pored ostalog, sadržao i pojedine odrednice koje su diskriminatorske i uvredljive za albanski i bošnjački narod, te zbog brojnih politički nekorektnih i neprimjerenih definicija.

Đurović je juče saopštio da su rječnici prva dužnost Akademije.

“Predlažem da se razmotri da se ponovo pokrene rad Rječnika crnogorskog jezika, ne ulazeći u te gluposti što je Vlada uradila sa nekakvim deklaracijama”, rekao je on.

Vukčević je odgovorio da je to jedan od najznačajnijih projekata, koji predstavlja doprinos identitetu jednog društva, njegove države i onih koji žive pod krovom te zemlje.

“Znamo kakva je bila sudbina čitavog projekta, ali to ne znači da ga zbog detalja ili onoga sa čim se i ne slažemo u pojedinim pitanjima treba dovesti u pitanje kao jedan značajan kulturološki projekat”, naveo je on.

Vukčević je na sjednici govorio i o realizaciji budžeta za ovu godinu, te je istakao da je realizovan u iznosu od 1.738.717 eura, što je 99,83 odsto realizacije.

Ima, kako je dodao, dosta pitanja koja su vezana za razvoj Crne Gore koja treba otvoriti u okviru Akademije.

“To što nekome van ove kuće, možda, i ne odgovara način na koji su otvorena pitanja i način na koji se raspravlja o njima, to je već stvar za analizu i svaka dobronamjerna sugestija je korisna ovoj instituciji, koja je i zakonski određena kao najznačajnija institucija u nauci i umjetnosti Crne Gore… Napravili smo otklon od onoga što je bio dominantni tok istoriografske svijesti u Crnoj Gori, a to je vojno politička istorija, ka nečemu što se može nazvati kulturnom istorijom Crne Gore”, rekao je on.

Novi članovi

Na sjednici su juče za vanredne članove CANU izabrani Vaso Antunović, Zoran Stojanović, Siniša Jelušić, Branko Baletić i Mileta Bojović. Za redovne članove izabrani su dosadašnji vanredni članovi Igor Đurović, Predrag Miranović, Goran Nikolić, Vukić Pulević, Svjetlana Terzić, Veselin Vukotić, Zoran Rašović, Niko Martinović, Šerbo Rastoder, Jevrem Brković, Žarko Mirković i Zuvdija Hodžić. Za inostrane članove izabrani su Ismail Kadare, Ben Lazare Mijušković, Veljko Milutinović.

Čirgić: CANU nije ni crnogorska, ni naučna akademija

Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić saopštio je da je izborom novoga članstva CANU ta ustanova još jednom potvrdila da nije ni „crnogorska“, ni „naučna“, ni „akademija“.

– U potvrđivanju te činjenice, mora joj se priznati to, ona ima dugogodišnje i bogato iskustvo – saopštio je on juče nakon sjednice Skupštine CANU.

Kako dodaje, da ,,za svoga člana CANU nije svojevremeno izabrala Zorana Lakića, današnjim izborom Siniše Jelušića reklo bi joj se da je prevazišla samu sebe“.

– Jelušić, predstavljen kao teoretičar književnosti, taman je onoliko teoretičar koliko je CANU crnogorska i koliko je akademija nauka. Ne gajimo iluziju da će nam neko iz CANU ili sam Jelušić objasniti koje su to reference koje bi ga uvele u članstvo jedne akademije nauka. Uostalom, nije on izabran za člana akademije nauka no za člana CANU… Ne gajimo iluziju ni da će on ili oni odgovoriti koje su to reference koje mu daju za pravo nazvati se teoretičarem književnosti osim ako u tu oblast nije uključena lamentacija nad progonom ćirilice, na festivalu „Ćirilicom“, za koju veli da je iz Crne Gore progoni vlast i neznaveni, ili ako u teoriju književnosti ne spadaju tekstovi na „Svetigori“ ili književne večeri po manastirima s Amfilohijem, kao još jednim stručnjakom za jezik i književnost – naveo je on.

Ovaj osvrt, kaže on, ima cilj da ,,pozdravi jednu, gotovo jednodušnu odluku CANU – Milorad Popović, književnik koji je dobio najviša ne samo crnogorska no i međunarodna priznanja za svoja književna ostvarenja, pisac kojemu – ako je vjerovati našim i međunarodnim žirijima – u Crnoj Gori nijedan živi književni stvaralac ne može da parira, po mjerilima CANU ne ispunjava kriterijume za članstvo u toj ustanovi“.

– Ustanovi CANU mora se priznati dosljednost koju ima malo koja druga ustanova na Balkanu – ako se u njoj nađe što crnogorsko i naučno, onda ono služi samo za uklin – zaključio je Čirgić.

izvor: Pobjeda

Komentari

avatar